Ranije smo pisali o tome kakav uticaj neki od vitamina imaju na organizam i gde se sve mogu naći. Sada ćemo se na neke od tih vitamina osvrnuti na nešto drugačiji način.
Vitamini su organske materije koje su u malim količinama potrebne za normalno odvijanje telesnog metabolizma – regulatori su određenih procesa – a koje životinjsko telo ne može samo sintetizovati. Stoga su vitamini važan deo svakodnevne ishrane.
Kada ih u hrani nema u optimalnim količinama, to može prouzrokovati specifične metaboličke poremećaje, a time i bolesti. Avitaminoza i hipovitaminoza su odsustvo ili nedovoljno prisustvo određenog vitamina u ishrani. Pored specifičnih poremećaja, avitaminoze, naročito dugotrajne, mogu dovesti do opšte slabosti organizma koja vodi u smrt. Veoma retko se javljaju poremećaji zbog prevelike količine unetog vitamina. Ta pojava se naziva hipervitaminoza i nije dokazana za sve vitamine.
Da bismo vas dodatno motivisali da se zdravo hranite, danas i u narednih nekoliko dana, ćemo pričati o nekim od tih poremećaja.
Prvi poremećaj do kog dovodi avitaminoza vitamina A je takozvano noćno slepilo. Bez vitamina A epitelne ćelije tela orožnjavaju, čime se oštećuju organi. Koža postaje osetljivija, dolazi do ljuspavosti i učestalih akni. Degenerišu se zubna gleđ i sloj zuba dentin. Dolazi do češće infekcije oštećenih epitelnih ćelija i u očima i bubrezima. Zato što sprečava ove poremećaje, vitamin A se naziva i antiinfekcijskim vitaminom.
Štetu trpi i nervni sistem, dolazi do zaostajanja mlade jedinke u rastu, uključujući prestanak rasta kostura. Zato se ovaj vitamin naziva i vitaminom rasta. Dolazi i do zakazivanja sposobnosti razmnožavanja, jer propada tkivo semenika koje proizvodi spermatozoide, a kod žena katkada polni ciklus potpuno prestaje.
U mrežnjači oka nalaze se dva tipa čulnih ćelija za svetlost (fotoreceptori): štapići i čepići. Štapići omogućuju razlikovanje svetlosti od tame, a čepići razlikovanje boja. U ovim ćelijama se nalaze potrebne materije koje se razgrađuju kada su izložene svetlosti, tzv. vidni pigmenti. U štapićima se nalazi rodopsin, a u čepićima jodopsin. Njihovo razlaganje pod uticajem svetlosti razdražuje nervna vlakna; time nastaje nervni impuls, prenosi se u centar vida u kori velikog mozga i – mi vidimo. (Obično se kaže da očima gledamo, a mozgom vidimo.)
Rodopsin (nazivan još i vidni purpur) se, izložen svetlosnim zracima, za brlo kratko vreme (delić sekunde) razgradi u niz drugih hemijskih proizvoda. Delovanjem određenih enzima ponovo se stvara rodopsin. Ova hemijska reakcija je povratna (reverzibilna) i odvija se u više stupnjeva.
Na jednom od tih stupnjeva je i retinol – vitamin A. Dakle, kada ga ima u telu, dostupan je za stvaranje novog rodopsina. Noću je najefikasnije akumuliranje rodopsina, a aktuelno je i kad god zatvrorimo oči radi odmora.
Noćno slepilo nastaje pri nestašici vitamina A. Premalo retinola znači premalo rodopsina za normalan vid u doba sumraka i mraka.
Ali ne brinite se, i takođe nemojte preterivati! (Iako hipervitaminoza vitamina A nije dokazana, umerenost je ključ zdrave ishrane.) Noćno slepilo obično nastaje kada je deficit retinola izražen mesecima. U normalnim okolnostima u jetri su magacionirane optimalne količine ovog vitamina. Te zalihe mogu potrajati i do deset meseci.
Nastaviće se…
Kupus dijeta je jedna od najpopularnijih brzih dijeta u regionu, a za to postoji nekoliko… Pročitaj više
Zdrava večera bi trebala da bude najmanje nekoliko sati pre nego što odete na spavanje.… Pročitaj više
Kombuha je veoma lekovita gljiva, ali mnogi ne znaju da kombuha za mršavljenje takođe ima… Pročitaj više
Poznato je da su med i keto dijeta često nespojivi. Zapravo, mnogi misle da je… Pročitaj više
Vojnička dijeta je nešto sasvim novo. Većina ljudi već na sam pomen vojske u glavi… Pročitaj više
O slatkišima u službi produktivnosti možda niste ni razmišljali. A šta ako vam kažemo da… Pročitaj više
Ovaj sajt koristi kolačiće
Ostavi komentar