Muze velikih umetnika

Autor: Milica Tomić

Autor: Milica Tomić

Šta je to što pokreće mnoge velike umetnike da stvaraju remek dela? Ljubav, bol, sreća, radost i patnja, samo su neke od emocija koje su umele da izazovu žene specifičnog karaktera – njihove muze. Inspiracija je često bila proizvod zabranjene, platonske ili strastvene ljubavi. Pred vama je mogućnost da zavirite u najkrhkiji segment umetnikovog bića.

Petrarka i Laura

Blažene prve patnje koje se vežu

U slatkom spoju s ljubavlju mene,

I luk u strele što pogodiše me,

I rane koje do srca mi sežu

Stihovi su Soneta broj 61 iz poznate zbirke Kanconijer italijanskog pisca Frančeska Petrarke. Ovo delo Petrarka je posvetio svojoj velikoj ljubavi i inspiraciji, Lauri de Noves, ženi grofa Uga de Sada. Kanconijer savršeno opisuje zanos, a na kraju i jad pesnika koji je do kraja života ostao odan svojoj neostvarenoj ljubavi. Aprila 1327. godine u crkvi Svete Klare u Avinjonu, Petrarka je ugledao tajanstvenu lepoticu, muzu kojoj je posvetio veliki deo svoga rada.

 

Dante i Beatriče

Dante Gabrijel Roseti – Blažena Beatriče

Ljubav na prvi pogled u mladalačkim danima Danteovog života rezultirala je delom Vita Nova, a Beatriče kao njegov spasilac javlja se i u Božanstvenoj komediji (Raj). Dante Aligijeri govori kako je sreo Beatriče sa devet godina, a od tog trenutka video ju je samo još jedanput, što je bilo dovoljno da ova platonska ljubav u njegovim delima kasnije bude uzdignuta do nadzemaljskog simbola.

Laza Kostić i Lenka Dunđerski

Pedesetogodišnji šarlatan, boem, pesnik Laza Kostić bio je smrtno zaljubljen u svoju dvadesetogodišnju kumu Lenku Dunđerski. Opčinjen njenom lepotom, mladošću i intelektom Laza je posvetio Lenci jednu od najlepših oproštajnih i ljubavnih pesama Santa Maria della Salute. Svestan razlike u godinama i nemogućnosti da se veza realizuje, Laza se ženi bogatom udovicom iz Sombora Julkom Palanački. Iste godine, 1895, obostrana, platonska ljubav bila je prekinuta Lenkinom iznenadnom smrću. Zanimljivo je da je veliki srpski pesnik iz nemoći pokušavao Lenku da provodadžiše za uglednog Nikolu Teslu, samo da ne bi bila u njegovoj blizini. Nakon Lenkine smrti, Laza sa svojom ženom Julkom, odlazi u Veneciju gde između ostalog posećuje crkvu Santa Maria della Saluta kada i nastaje istoimena pesma, pokrenuta grandioznom lepotom crkve koju je poistovetio sa svojom Lenkom. U svom dnevniku Kostić je zapisao : “Znate, za mene L. nije sasvim mrtva… Ona dolazi da me vidi u snu. Ali, kad mi se javi Ona, to nije san kao drugi. To baš ona bude tu. Ona udesi san. Ona uđe u moju pamet, moju dušu za minut jedan, i izađe iz nje sa snom.”

Majakovski i Ljilja Brik

muze

Čelično srce razjarenog bika ruske knjizevnosti, Vladimira Majakovskog, uspela je da osvoji prelepa glumica po vokaciji, Ljilja Brik. Najslavniji pesnik sovjetske epohe i začetnik futurizma u književnosti posvetio je neka od dela muzi ruske avangarde, kako ju je nazivao Pablo Neruda. Lilja je bila miljenica ne samo poznatih slikara kao što su Šagal i Matis, već je uživala i veliku nakolonost Staljina. Udata za Osipa Maksimoviča Brika, Ljilja je ostala do kraja nepokolebljiva i nesuđena ljubav Vladimira Majakovskog. Neki pak smatraju da je njena hladnoća prema književniku upravo bila razlog njegovog samoubistva. Ljilja je u svom dnevniku zapisala : “Moj suprug je bio više opčinjen njime nego ja. Majakovski je bio genije, ali nisam volela bučne muškarce. Takođe, smetala mi je njegova visina zbog koje je izazivao pažnju prolaznika”.

Pikaso i Dora Mar

muze

Dora i Minotaur – Pikaso

Henrijetu Teodoru Marković ili Doru Mar Pikaso upoznaje u zagušenoj pariskoj kafani. Lepa brineta sedela je sama za stolom, u belim rukavicama, igrajući se svojim džepnim nožićem koji je zabijala u razmake između svojih prstiju. Svaki njen promašaj i ogrebotina budili su u Pikasu zaintrigiranost ovim tajanstvenim bićem. Strastvenu vezu Pikaso sa talentovanom fotografkinjom započinje 1936. i ona će trajati punih deset godina, što će se dakako odraziti na Pikasov rad.

Dali i Gala

muze

Prijatelj, muza, inspiracija, ljubavnica, model i poslovni agent velikog slikara i ekscentrika Salvadora Dalija, bila je ruskinja Gala. Gala je bila udata za francuskog pesnika Pola Elijara, ali u trenutku kada je srela Dalija znala je da je pronašla svoju srodnu dušu. Dalija i Galu prevashodno je spojila ljubav prema životu i kušanju čovekovih granica i barijera. Nakon Galinog razvoda sa Elijarom, sklapaju brak 1934. u Parizu, a 1958. godine venčali su se i u crkvi. Dali je često o svojoj muzi govorio : “Jedno jedino biće dostiglo je jedan vid života čija se slika može uporediti sa smirenim savršenstvima renesanse. To biće je Gala, moja žena, koju sam nekim čudom imao sreće da izaberem.” Uz njenu pomoć, Dali je postao ugledni slikar u Parizu.

Preporučujemo:

Preporučujemo:

Zanimanje budućnosti i starost stanoništva

Poslednjih godina kompjuterske i internet tehnologije napravile su bum na tržištu rada. Od programerskih veština do različitih vrsta dizajna. Kako otvorimo oglase za posao, možemo primetiti da je potražnja za ovakvim stručnjacima veoma velika. Takođe, različite škole,...

Transhumanizam ili humanizam savremenosti

Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrednost i delatnost ljudskih bića. Sa druge strane, transhumanizam je filozofski pogled na svet koji smatra da ćemo sa tehnologijom u nekom trenutku u budućnosti postati više nego ljudi. Postoji izvorna...

Zanimanje budućnosti i starost stanoništva

Poslednjih godina kompjuterske i internet tehnologije napravile su bum na tržištu rada. Od programerskih veština do različitih vrsta dizajna. Kako otvorimo oglase za posao, možemo primetiti da je potražnja za ovakvim stručnjacima veoma velika. Takođe, različite škole,...

Transhumanizam ili humanizam savremenosti

Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrednost i delatnost ljudskih bića. Sa druge strane, transhumanizam je filozofski pogled na svet koji smatra da ćemo sa tehnologijom u nekom trenutku u budućnosti postati više nego ljudi. Postoji izvorna...

Pet stadijuma tuge u romanu “Dani napuštenosti”

  Šta je to "Pet stadijuma tuge"? Model „Kuber-Ross“, poznatiji kao Pet stadijuma ili faza tugovanja je teorija koju je predstavila Elizabet Kubler-Ros u svojoj knjizi „O smrti i umiranju“. Naime, radi se o teoriji da uprkos tome što je tuga individualna stvar,...

Komentari: