“Ako si kamen, budi kamen. Ako si čovek, budi ljubav. Ako si cvet, budi mimoza.” Viktor Igo
Zimski dani, ustajali i hladni brzo zasite naša srca i čula. Tražimo zato pri svakom koraku tračak sunca, topline i živosti. Onda kada sive oblake i bele bregove obraduju jarko žute kitnjaste grane, znamo da je zimska čarolija na izmaku. Mimoze su vesnik proleća. Radost i uvod u nove vedre dane.
“Ako je ruža kraljica, onda je mimoza svakako princeza cveća.”
Poreklo mimoze
Mimoza, na latinskom Acacia dealbata spada u rod Akacija iz porodice mahunarki i bobova. U svetu postoji više od 300 vrsta mimoze koje vode poreklo iz Australije. Na našim prostorima uzgaja se tek 20-ak vrsta. Čitave drvorede ove biljke možemo videti duž rivijere Boke Kotorske i Herceg Novog. Mimoza ima stablo koje raste i do 14 metara u visinu, cveta od januara do marta. Uspeva na peskovitom tlu, a temperature ispod -5 će biljku izmrznuti i njene žute bobice pretvoriti u tamne i uvenule. Mimoze su izuzetno nežno cveće. Kada primeti i najmanju smetnju, zatvara svoje listiće i otvara ih tek nakon 15-20 minuta. Njene grane se ne seku, nego lome i krljaju.
“Što je više kršiš to je bujnija.”
Festival mimoze
U mnogim primorskim gradovima održavaju se Dani mimoze. Jedan od najpoznatijih manifestacija jeste “Fešta od mimoze, ribe i vina” koja se odrzava duž naselja Kumbor, Đenović i Baošić. Održava se prve subote u februaru. Služi se vino, riba, a uz to možete da uživate I u zvucima gradske muzike i veličanstvenom defiliranju mažoretkinja. Praznik je osnovan 1969. godine, od kada se priređuju razne izložbe, sportska dešavanja, maskenbali, predstave i koncerti na kojima nastupaju poznata imena muzičke scene sa naših prostora.
Zamislite samo hladne zimske dane, ulice pustih pločnika, koje najednom oboji novo zlatno ruho, vreva ljudi, muzike, miris čaja, vina i naravno, mimoze. Na hladnom vazduhu, mimoze mirišu bajno.
“Mimoza je simbol žene, slobode i osećajnosti.”
Simbolika
Ova žuta lepotica, nežna i mirisna, simbol je sigurnosti, samopouzdanja i ljubaznosti. Ukoliko je njen cvet zlatno žut, simbolizuje raskoš i moć. U Italiji, Rusiji i mnogim drugim zemljama ovaj cvet vezan je za Internacionalni praznik-Dan žena (8 mart) kada se ženama daruju buketi ovog divnog, nežnog cveća. Ona označava poštovanje, donosi sreću u poslu i ljubavi. U govoru cveća, ovaj cvet nosi poruku verne ljubavi.
U starom Egiptu ova biljka je simbolizovala ponovno rođenje, inicijaciju, besmrtnost i nevinost. U hebrejskoj mitologiji akacija je sveto drvo od koga se grade hramovi i predstavlja život po najvišim moralnim principima.
Legenda o mimozi
Legenda kaže, da je davno u Australiji živeo ljubavni par koji se mnogo voleo. Mladić, sin ribara, visok sa crnom bujnom kosom, krupan i inteligentan, snažan i hrabar. Devojka, posebne lepote, plemenita i nežna, iz aristokratske porodice, koja je neodoljivo volela žutu boju. Porodica je primorala devojku da se uda za vojvodu. Momak razočaran i očajan napušta svoje ribarsko selo i odlazi u planinu da čuva šumu, kako bi pobegao i zaboravio svoju veliku ljubav. Kada je zakoračio u šumu najednom izbija veliki požar koji je mladiću odneo život. Čuvši za tužnu vest, devojka beži od svog muža u planinu gde zatiče telo mladog ribara. Ona umire pored voljenog, a na mestu gde je uvenuo mladi ljubavni par, raste divno žuto cveće, mimoza.
List Mimoze kao simbol Masonskog reda
Masonsko obeležje mimozu nosi kao raskoš, moć, besmrtnost i vaskrsenje.
Akacija je najčešće korišćeni simbol sa kojim slobodni zidari istupaju u profanom udruženju. Znak po kome se prepoznaju. Nose je najčešće kao zlatnu značku na reveru a ređe kao broš i prsten. Srećemo je i kao posthumni znak deklarisanja na grbovima i mauzolejima masona, širom sveta. Najupečatljiviji takav simbol na našim prostorima jeste na grobu Živojina Mišića, vojskovođe iz Prvog svetskog rata.
Legenda o Slobodnim zidarima i akaciji
Posle Hiramove smrti, tri saučesnika ubice preneše ga izvan grada i sahraniše na udaljenom mestu. Da bi prepoznali mesto, na grobu zasadiše akaciju. Kada su se majstori okupili preduzeše potragu za njegovim lešom i u toku trećeg putovanja pronađoše humku, granu bagrema i šestar.
Akacija je od tada vezana za redove Masona i kao takva ušla u slobodno zidarstvo oko 1720 godine.
Upotreba mimoze
Gaji se kao dekorativno drvo ali ima primenu i u industriji nameštaja. Takodje njeni delovi odvojeno imaju primenu i u farmaciji , kozmetičkoj industriji i medicini. U Aziji se koristi za pripremu čorbi, u Americi se pravi liker od njenih listova. Uglavnom se koristi za izradu podova, igračaka i nakita.
Mimoza je inspirisala i slikare, kompozitore i sve one koje sanjaju i stvaraju lepotu.
Njenu lepotu i posebnost prepoznala su vodeća lica modnog brenda Givenchy, koji su mirisne tonove ove biljke stavili u svoje najlepse parfeme. Njene slatkasto medne arome, istovremeno oštre i reske, prefinjene i prisne jedinstven su ukras parfemskih kompozicija.
Svejedno je da li ćete se odlučiti za mali venac koji ćete okačiti na vrata svog doma. Za mirisni buket na sred stola. Možda cete poželeti samo da mirišite na mimozu i ostavljate za sobom zov leta i mora… Bilo kako bilo unesite u svoj život veselost, slatkoću, živost i istrajnost. Uzmite za sebe ovaj žuti talisman u kojem god obliku i otvorite se prema svetu. Jer sada su dani mimoze. Dani ljubavi, pobede i neprolaznosti.