Često ćemo čuti da je način na koji nam započne dan krucijalan za naš doživljaj tog dana. Bitno je napuniti baterije od ranog jutra i krenuti u novi dan sa osećanjem kontrole. Međutim, naiđe i loš dan kada su sitnice dovoljne da počnemo da pucamo po šavovima. To je usko povezano sa efektom lavine koji predstavlja umnožavanje sitnica. Na primer, polivanje jutarnjom kafom i kašnjenje na posao mogu da izazovu anticipaciju i dešavanje loših stvari koje se nagomilavaju na prethodnu tenziju i pojačavaju je.
Svakodnevni stresori su poznati pod nazivom “daily hassles”. Istraživanja pokazuju da oni zaista utiču na naš život i naše fizičko i mentalno zdravlje, naročito na duže staze. U svakom psihološkom poremećaju stres se izdvaja kao značajan faktor koji modulira ishod bolesti i ozdravljenje. Nekad je dovoljna sitnica, koja je okidač za stres i nezadovoljstvo koji se skupljaju i postoje u nama već duže vreme. Ovakve situacije su u psihologiji poznate kao krize iscrpljivanja.
Loše dan prepoznajemo po tome što smo puni negativne energije. Da li je uvek prepoznajemo kod sebe i da li radimo nešto povodom eliminacije iste? U razgovoru sa drugima često je prisutna tendencija da se prikažemo u što boljem svetlu, čak i ako to znači da pokušamo da zavaramo druge, a i sebe. Zadovoljni smo svojim životom, izborom fakulteta, radnim mestom, porodicom, prijateljima, partnerom: sve je na prvi pogled kako treba. Pa opet, osećamo neko nezadovoljstvo. Živimo život koji smo izabrali, a opet, nešto nije u redu. Osećamo da nismo u harmoniji sami sa sobom.
Često smo u prilici da čujemo da spoljašnji faktori oblikuju nas život i utiču na nas, a mi na njih, nažalost ne. Zapravo, stvar je mnogo složenija i postoji konstantna interakcija. Stvari koje nam se dešavaju, ili kojima se mi dešavamo, to nisu samo neki događaji ili situacije nad kojima nemamo uticaja. Te stvari nam otkrivaju toliko toga o drugima, ali još više o nama samima. Kako ćemo se postaviti prema nekom ili nečemu, kako ćemo reagovati, kako ćemo se osećati, kakve ćemo odluke doneti, sve iziskuje našu aktivnost i procenu situacije. Imamo dva izbora, čak i tokom loših dana: ili ćemo dozvoliti da nas okolnosti odrede, ili ćemo zauzeti aktivnu poziciju u ovom svetu i živeti život onako kako mi želimo.
Osim uticaja na okolinu, postavlja se pitanje, šta mi još možemo da uradimo da bismo se bolje osećali u vezi nas samih? Kako krenuti u nove pobede, i ulepšati sebi i/ili nekome drugome dan, makar bio i loš dan?
Prvo i osnovno, moramo biti svesni svojih kvaliteta i mogućnosti koje su pred nama, ali i ograničenja. Moramo što objektivnije sagledati sebe i pomiriti se s tim da nismo savršeni, ali da to ne znači da smo manje vredni. Umesto da se bespotrebno opterećujemo stvarima koje nam smetaju, kako kod nas, tako i kod drugih ljudi, u društvu, svetu, bolje je da radimo na sebi i da se razvijamo u pravcu kojem već želimo. Često rasipamo dragoceno vreme i energiju umesto da se fokusiramo na ono što zapravo želimo da postignemo u ovom životu, koji je samo jedan.
Osim ovih kognitivnih i voljnih napora koji su nužni da bismo bili dobri u onome što radimo, takođe treba da negujemo i emotivnu stranu svoje ličnosti. Kad god imamo slobodno vreme, treba da ga iskoristimo da se opustimo, radimo stvari koje volimo i koje nam prijaju. Za nekog je to muzika u kojoj uživa, dobra knjiga, zabavan film, odlazak u pozorište, večera sa dragim ljudima. Svako treba da pronađe sopstveni put do sreće i zadovoljstva, da konstantno istražuje i upoznaje samog sebe, jer smo stalno u procesu menjanja.
Izreka „Spoznaj samog sebe“ pripisuje se grčkom bogu Apolonu. Ovo može nekom zvučati kao besmislena fraza, i može pomisliti, pa, koga bi drugog, to se podrazumeva! To može da ukazuje na potencijalni narcizam i egocentrizam savremenog čoveka, ali ne nužno. Tu se radi o mnogo dubljem spoznavanju. Tu se radi o iznenađenju koje sami sebi priredimo i naknadnoj integraciji tog novog iskustva u sliku koju imamo sami o sebi.
Zar se niste nekad sami iznenadili nekim svojim postupcima i pomislili da ste prevazišli samog sebe? Kako je to Frojd govorio, nesvesno dominira našim životom i postojanjem. Jungova koncepcija nesvesnog drugačija je od Frojdove, jer Jung u nesvesnom vidi mnogo više od mesta za otpatke, po njemu je nesvesno mesto stvaralačke energije i kreativnosti.
Bez samospoznaje ne možemo doći do unutrašnje harmonije i postići ono što želimo, jer moramo znati šta tražimo da bismo to našli. U suprotnom, možda ga nađemo a da toga ne budemo svesni.
Kad naiđe loš dan tokom kojeg se osećamo bezvoljno i loše, imamo dve opcije. Možemo da se prepustimo lošem raspoloženju i da dozvolimo da nas obuzme u potpunosti. Ili možemo da se setimo svih onih stvari koje su dobre u našem životu i na kojima smo zahvalni. Postoje takvi momenti koje nesumnjivo svako od nas ima u svom sećanju. Oni zapravo čine onaj lepši deo života i kada ih se prisećamo vraćaju osmeh na naše lice. Kada smo srećni i kada se dobro osećamo iznutra, to se brzo reflektuje i na naš spoljašnji izgled.
Prepreke i problemi su sastavni deo života i moramo naučiti da živimo s njima. Iako to ume da obeshrabri, posle neuspeha moramo predahnuti, skupiti snagu i nastaviti dalje. Postoji mudra misao: Nije bitno koliko puta padneš, već da svaki put ustaneš. Neće svaki dan početi sjajno, ali ako se potrudimo, postoje šanse da se i loš dan dobro završi.
Kupus dijeta je jedna od najpopularnijih brzih dijeta u regionu, a za to postoji nekoliko… Pročitaj više
Zdrava večera bi trebala da bude najmanje nekoliko sati pre nego što odete na spavanje.… Pročitaj više
Kombuha je veoma lekovita gljiva, ali mnogi ne znaju da kombuha za mršavljenje takođe ima… Pročitaj više
Poznato je da su med i keto dijeta često nespojivi. Zapravo, mnogi misle da je… Pročitaj više
Vojnička dijeta je nešto sasvim novo. Većina ljudi već na sam pomen vojske u glavi… Pročitaj više
O slatkišima u službi produktivnosti možda niste ni razmišljali. A šta ako vam kažemo da… Pročitaj više
Ovaj sajt koristi kolačiće
Ostavi komentar