Nova serija RTS-a nas drži prikovanima za ekran iz nedelje u nedelju. ,,Koreni” obaraju sve rekorde gledanosti, izvlače prosek i uklanjaju gorak ukus koji je ostao posle ,,Nemanjića”. Međutim, da li ste se zapitali ko su bili Katići? Da li su zaista postojali? Koja je to porodica poslužila kao inspiracija za stvaranje Katića koje danas gledamo?
Ćosićevi Katići
Serija Koreni nastala je prema motivima romana ,,Koreni” Dobrice Ćosića. Prvi put posle 64 godine od objavljivanja, ovaj roman je dobio svoju TV adaptaciju. Sudbinu Ćosićevih junaka pratimo kroz 10 epizoda. Ćosić to čini kroz čak četiri romana. ,,Koreni” su prvi roman ciklusa u kom se kao likovi javljaju deca, sinovi i unuci Katići. Pored ,,Korena” u ciklus spadaju i ,,Vreme smrti”, ,,Vreme zla” i ,,Vreme vlasti”. Osnovna ideja je prikaz romansirane istorije moderne Srbije.
Pravi Katići?
Glavni junaci sage o Katićima zaista su postojali. Međutim, moguće je da imena koja nose pravi Katići i imena koja im je Ćosić nadenuo nisu ista. Možda čak ni prezime nije isto. Možda nije u pitanju samo jedna porodica. Ono što sigurno znamo je da je model zasigurno postojao. Kako znamo? Evo ovako:
Poznato je da je Ćosić proučavao istorijsku literaturu. Na osnovu romana Slobodana Jovanovića ,,Vlada Aleksandra Obrenovića” mogao je biti konstruisan lik Aćima Katića. Slobodan Jovanović je Ćosiću obezbedio i više nego dovoljno podataka da svojim perom načini pravu pravcatu radikalsku glavu.
Osim tog, Ćosić je i u svojoj neposrednoj blizini mogao da pronađe inspiraciju. Ovde stvari postaju zanimljive.
U centru Trstenika postoji velelepna kuća u kojoj je u 19. veku živela, ni manje ni više nego porodica Katić. Prava. Postojeća. O bogatstvu i ugledu ove porodice svedoči i to što je kuća pod zaštitom države od 1950. godine. Ova kuća je već u 19. veku uživala u luksuzu centralnog grejanja. Veliko ognjište i Simku, koja na tom mestu loži vatru, ste u seriji videli već nekoliko puta.
Velelepna građevina bila je u vlasništvu Stevana Katića, čuvenog trgovca i učesnika Sentandrejske skupštine. Njegov sin, Petar Katić, bio je poslanik u Narodnoj skupštini.
Stevan Katić je rodom iz sela Bogdanje i već u prvoj generaciji je stekao ugled koji se u porodici prenosio s kolena na koleno. Njegov sin, takođe trgovac, nasledio je čitavo bogatstvo, umnožio ga i preneo dalje na svoje sinove. Ako ste čitali roman ( u seriji to nije prikazano još, a mi nećemo spojlovati) pojedine detalje već možete povezati. Približno u isto vreme u kom je Ćosić pisao svoj roman, u toj kući su se odvijali važni politički događaji. Osim toga, posebno je interesantan podatak da je i sam Ćosić po majčinoj liniji bio povezan sa ovom porodicom.
Radnja romana i serije odvija se u selu Prerovo koje je sasvim imaginarno. Međutim, mnogi Ćosićevi prijatelji, zemljaci i članovi porodice u stanovnicima Prerova prepoznaju stanovnike Ćosićevog rodnog mesta Drenova.
Istorija ili fikcija?
Ćosićevi junaci jesu u potpunosti autentični i imaginarni. Međutim, sličnosti definitvno postoje. Sa druge strane, da li bi to trebalo da nas začudi? Okruženje, svakodnevica, ljudi koje upoznajemo i srećemo ostavljaju tragove na svima nama, a utisci koje ostavljaju na tananim i istančanim dušama pisaca su zasigurno dublji i jači. Pilula za inspiraciju ne postoji. Ona dolazi iz najrazličitijih mogućih ćoškova uma u kojima čuči sve što nas okružuje.
Izvor: RTS