Karantin. Većina nas verovatno ni ne zna koji je dan od početka. Mnogo ljudi se verovatno za ovo vreme asimilovalo i našlo svoju dnevnu rutinu. Ipak, možda ste i dalje u dubiozi oko toga što ne možete napolje i ne znate kako da prebrodite zarobljenost. Ukoliko spadate u ovu grupu, a nitse baš tip osobe koja će sve vreme da sedi, čita i „radi na sebi“ – pripremili smo nešto za vas.
Ono što sledi nije nikakvo epohalno otkriće, niti neki preterano uzvišen čin. Lista zadataka i aktivnosti je sastavljena tako da svako može da ga radi bez obzira na to gde i kako živi, ali stvarno.
Ovo zvuči jako trivijalno. Uostalom, dosta ljudi čisti redovno, što je odlično. Iako je to super, kada čistimo onda kada ne moramo, nismo pod pritiskom. Pored toga što se fizički aktiviramo, nekako se i mi sami čistimo iznutra. Karantin je vremenski prostor u kojem i nemamo baš neku veliku obavezu da radimo nešto van posla/škole ili neke osnovne dnevne rutine.
Pritisak koji nastaje usled toga da se sve stvari završe na vreme u regularnim okolnostima izostaje. Ovo je i super prilika da se uradi dubinsko čišćenje doma, ali natenane. Podelite zadatak na više dana. Ne mora čak ni jedna prostorija da se zarši za jedan dan. Prepustite se procesu. Postoji čak mogućnost da se gleda i kao neka vrsta meditacije jer je velika verovatnoća da te niko neće dirati tokom čišćenja, a i nećete koristiti tehnologiju u isto vreme. Ukoliko imate više ukućana, ovo je ujedno i dobra zajednička aktivnost. Ukoliko živite sa nekim ko spada u profesije apsolutno angažovane u ovo doba, čišćenje je ogromno rasterećenje za njih i ulepšava boravak pri povratku kući nakon napornog i opasnog dana.
Obraćajući pažnju na detalje, osvežavanje prostora, njegovo preuređivanje, pa makar i najtrivijalnije koncentrisanje doprineće da se izgubimo u relativno lakom zadatku koji će nas smiriti i oplemeniti. Takođe, biće lepše za život. Ko zna, možda naiđete i na neke divne stare stvari koje su potpuno zaboravljene i neki zapostavljeni delovi vas ponovo ožive.
Možda ne primećujemo često, ali boravak u prirodi je presudan za čoveka i jeste nezamenljiv, o čemu smo već pisali. Pritom, ne misli se samo na našu fizičku prisutnost, već i na psihologiju kojoj je potreban boravak napolju, ali i boravak sa drugim ljudima.
Ono što možemo da uradimo je dovedemo prirodu do sebe. Većina stanova ima terasu i boravak na njoj je super. Ipak, ukoliko nemate biljke, probajte da ih nabavite (bar jednu). Ukoliko je to neka biljka kojoj je potrebna svakodnevna nega, utoliko bolje jer ćete se zanimati drugim bićem i u isto vreme biti u kontaktu sa nečim što nije beton ili elektronika. Česta reakcija na ovo je – meni sve uvek ugine. Ne treba se opterećivati time jer sada možete da se posvetite gajenju biljaka mnogo duže i koncentrisanije. Lifehacker.rs te i tu pokriva jer smo već pisali o negovanju cveća.
Štaviše, čak i najiskusnijim uzgajivačima biljaka se dešava da biljka o kojoj brinu umre. To se jednostavno dešava, a može se nabaviti nova biljka. Bitna je briga o drugom biću (što ljudi sa kućnim ljubimcima itekako znaju) i njegov blagotvoran uticaj na nas jer ništa ne odmara oči i misaoni deo glave kao zelenilo.
Ukoliko ovo nije moguće ili se iz nekog razloga ne sviđa predlog, zeleni karantin možete jednostavno postići tako što sve “wallpaper”-e zamenite slikama iz prirode. Možete okačiti poster sa zelenilom ili jednostavno deo vremena surfinga po internetu provesti pretražujući i informišući se o čudima prirode na našoj planeti. Ovo je ujedno odlična zanimacija sa klincima i/ili starijima. Sajtovi na kojima možete da se zabavljate su:
Jako je bitno i održavati kontakt sa prijateljima i porodicom. Dosta vremena možete provesti u video pozivima, običnim pozivima ili se jednostavno dopisujući sa ljudima. Možda osmislite i zajedničnu aktivnost. Postoje razne aplikacije koje omogućavaju dobru komunikaciju i na najslabijim uređajima kao što je Zoom i sično. Time se održava kontakt, ali i mentalno zdravlje. Ukoliko ste neko ko nema nikog ili prosto ne želi da stalno komunicira samo sa prijateljima i porodicom već voli da upoznaje nove stvari i ljude, ne brini. Postoji veliki broj grupa na društvenim mrežama u kojima možete da se aktivirate i komuniciratte sa ljudima sličnih interesovanja. Sve što je potrebno je izvršiti pretragu i uključiti se u diskusije.
Ovo je divna prilika da se srede svi ti prenatrpani folderi na kompjuteru. Pogotovo u trenucima kada ama baš ne znamo šta ćemo da radimo od sebe. U njima mogu da se nalaze i neke stare lepe fotografije i uspomene. Ko zna, možda se na kraju javite i nekim prijateljima ili porodici koji su zapostavljeni zbog prebrzog života koji vodimo, a karantin je odlična prilika da obnovite kontakt. Najzad, ukoliko je mnogo vremena prošlo od poslednje interakcije, ovo je itekako savršena prilika. Čak i da nemate neku zajedničku temu, uvek može da se počne od toga kako se ko nosi sa izolacijom, a posle, pa – nebo je granica.
Kad smo već kod uspomena, postoje i te analogne fotografije, pokloni koje smo dobili, predmeti, itd. Kada je bio poslednji put da smo se podsetili koliko smo konektovani sa tim? Povezanost sa lepim delovima prošlosti će imati možda i katarzičnu ulogu. Fantastično je oživeti davno zaboravljene trenutke. Između ostalog, oni mogu da nas odvedu i u neke druge predele. Možda nam se i rode ideje šta raditi dok traje vanredno stanje.
Takođe, postoji velika količina predmeta na koje smo zaboravili ili ih više ne želimo, a pronašli smo ih tokom čišćenja. Možda su ti predmeti nešto što nas stalno muči jer stoje u nekom vidljivom delu kuće. Slobodno vreme koje nam daje karantin nam se ukazuje kao svetla tačka jer sada imamo vremena da odlučimo šta ćemo sa tim predmetima da radimo. Prva opcija je naravno da ga bacimo ukoliko nam uopšte ne treba i to je najlakša opcija koju ne preporučujem. Druga opcija je da mu nađemo prenamenu u našem prostoru i životu i možda ga koristimo za nešto drugo što nam je potrebno, ali ranije nismo ni obraćali pažnju na to. Treća, moja omiljena opcija je – koristiti taj predmet kao sirovinu da se napravi nešto drugo.
Ovo mi je omiljena opcija jer mi zaboravljamo na to da možemo da stvaramo i pravimo razne stvari s obzirom na to je moderno doba donelo masovnu proizvodnju svega na šta možemo da pomislimo. To je posebno tužno jer ionako treba previše vremena da bismo sada baš sve što nam treba pravili od nule. Ne bi ni bilo dovoljno dobro i tako završavamo u stanju lenjosti koje nas vuče na dno. Ipak, rad i posveta stvaranju makar i na najbalniji način su nešto što čoveka neverovatno ispunjava. Prenamena predmeta je topla preporuka, a to nas dovodi i do sledeće stavke.
Fraza rad na sebi ima jednu od najnesrećnijih sudbina. Zbog toga kako se koristi danas, ni ja je ne volim. Rad na sebi je bukvalno i to samo da se okupamo ujutru ili uveče zavisno od preferencije (ukoliko odlučimo da dovoljno banalizujemo). Rad na sebi je i da se očešljamo. Ipak, rad na sebi je i da znamo nešto više. Ovo ne znači da moramo da radimo na obrazovanju u konvencionalnom smislu ili da prosto težimo da stičemo nove veštine. Verujem da je i odlikašima dosta škole i učenja u tom smislu. To je u redu.
Ipak, je l ste ikada poželeli da naučite kako nešto da napravite? Makar to bio i neki bookmarker ili kako da najbolje tretirati i spremiti šniclu ili bilo koje drugo jelo. Možda nešto da napravite od daščica koje su preostale nekim slučajem. Možda da naučite o različitim tipovima čaja i isprobavate sve što je dostupno. Možda možete neobavezno da krenete da učite neki jezik koji još odavno želite. Možda želite da naučite da pevate. Možda odlučite da naučite da štrikate. Postoji mogućnost da uzmete i alat za tehničko komšijinog malog koji je završio s tim i da učite ponovo da pravite stvari. Potrebno je samo krenuti i ne očekivati previše od sebe ili misliti da početi nešto neće promeniti dosadu, a onda malo po malo se dešava magija.
Danas postoje YouTube tutorijali za skoro sve. Brz život nas nikada ne navede da radimo neke stvari koje bismo inače želeli. Postavivši ih kao ciljeve, često osećamo pritisak da ih radimo i onda ih u najvećem broju slučajeva nikada ne ostvarujemo. Često ni ne pomislimo da je tako nešto moguće za nas. Često, čini se trivijalnim da sednem i radim na nekom hobiju i na stvari koju vrlo lako mogu da kupim.
Vraćanje u sebe, pa makar i prisilno, uvek ostavi mogućnost da se radi nešto. Nema veze koliko imali ili nemali mogućnosti za to. Uvek ima mogućnosti za nešto. Ukoliko vam se ipak ne radi apsolutno ništa – to je savršeno u redu. Možete i samo da pratite analize filozofa o tome kako će svet izgledati nakon ovoga i u skladu sa tim planirati šta raditi kada se sve ovo završi. Ipak, nemojte ići u stranu teorija zavere i neki crnih scenarija koji, ruku na srce, nisu previše realni. Na neki način, nedelja ili dve su potrebne za dekontaminaciju od velike brzine života i često onda i želimo da radimo stvari koje do sada i nismo.
Dodatno vreme koje imamo zahvaljujući tome što ne moramo da ga trošimo u transportu ili tome što se viđamo sa drugim ljudima, lako se da iskoristiti na dobar način. Ukoliko se svaki dan prepusti po par sati nekom od ovih zadataka, osećaćemo se aktivno i uključeno. Srećno!
Photocredit: Pixabay
O slatkišima u službi produktivnosti možda niste ni razmišljali. A šta ako vam kažemo da… Pročitaj više
Poslednjih godina kompjuterske i internet tehnologije napravile su bum na tržištu rada. Od programerskih veština… Pročitaj više
Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrednost i delatnost ljudskih bića. Sa druge… Pročitaj više
Odgovor na ovo pitanje i nije baš jednostavno dati. Nije baš kao da je osobenost… Pročitaj više
Šta je to "Pet stadijuma tuge"? Model „Kuber-Ross“, poznatiji kao Pet stadijuma ili faza… Pročitaj više
Kod nas reciklaža još uvek nije u potpunosti zaživela. Institucije se donekle trude da bar… Pročitaj više
Ovaj sajt koristi kolačiće
Ostavi komentar