Hipi je pokret nastao šezdesetih godina prošlog veka u Americi (San Francisko), a inspirisan je tadašnjom istorijskom podlogom. Besneo je Vijetnamski rat, mladi su ginuli i bili tuđe bitke, sve dok nisu odlučili da je dosta. Gledajući unazad kroz istoriju, svedoci smo toga da su sve velike promene u društvu i kulturi nastale u vreme najružnijih političkih dešavanja.
Šta bi danas bilo sa našim društvom da nije hipi pokreta? Jedni će reći da bismo živeli bolje (i brže i jače!), dok će drugi reći da ne bismo imali slobodu mišljenja i govora kakvu uživamo danas. Što kažu, ne bi bilo demokratije. Hipici su kulturi doneli nešto što je u to vreme bilo skandalozno, a u ovom je svakako impresivno, a to je – ideja o slobodi. Njima je bilo dosta konvencionalnosti i konzervativizma, determinizma u vidu pripadanja određenom društvenom sloju, a samim tim i propisanog načina ponašanja, odevanja, predstavljanja u javnosti. Oni su odlučili da pogaze sve to, napuste bogate (ili siromašne) domove, izađu na ulice, žive u šumama slobodni, sviraju i pevaju uz logorsku vatru, puste duge kose i brade i oblače se u ono što žele. Da li bismo mi danas to mogli da uradimo? I da li bi trebalo?
Volim da mislim o tome kako ćemo da slomimo ili zbacimo ceo postojeći poredak. Privlači me sve što je u vezi sa revoltom, neredom, haosom, a posebno aktivnosti koje naizgled nemaju nikakvu svrhu. Čini mi se da je to put ka slobodi – spoljašnja sloboda je način da se postigne unutrašnja sloboda. Džim Morison
Kako je nastao hipi pokret?
Kolevka hipi pokreta zapravo su bitnici/frikovi i Vesele šaljivdžije. Osnivači hipi pokreta inspiraciju su pronašli u životu i delu ovih neobičnih mladih ljudi koji su prvi napustili staze konvencionalnosti. Bitnici su zapravo bili pesnici/književnici ili su barem to pokušavali da budu, i njihove književne večeri izazivale su pravi haos među studentima i mladima uopšte, nagoneći ih da ustanu protiv društvenih normi. Oni koji bi to učinili, zakoračili bi u svet opijata, hedonizma i boemskog načina života, u kom nije bilo mesta za mržnju i bol. Frikovi, iliti čudaci postali su simbol pobune. Vesele šaljivdžije (eng. Merry Pranksters) međutim, razlikovali su se od bitnika. I jedni i drugi promovisali su konzumiranje LSD-a, koji je tada bio legalan, s tim što je bitnicima ovaj opijat služio da dopru do istinske stvarnosti, da svet vide pravim očima, dok su Vesele šaljivdžije želele samo zabavu. Oni su šezdesetih putovali Amerikom u šarenom autobusu (koji je kasnije postao jedan od simbola hipi pokreta), nosili šarenu odeću i dugačku kosu i bili stalno naduvani.
Muzika
Muzika je uvek bila polje na kom su se promene u društvu i kulturi možda najbolje oslikavale. Ni hipi pokret nije bio izuzetak; mnogi muzičari podržali su hipi svojim ostvarenjima, čak ga i propagirali, a samo neki od njih bili su Dženis Džoplin, Bitlsi i Džim Morison.
Droga
Jedno od obeležja hipi pokreta svakako je bilo konzumiranje opijata i halucinogenih sredstava – uglavnom su to bili LSD i marihuana. Hipici su od uzimanja droge pravili praznik, te je u to vreme nastao i psihodelični rok, “muzika unutrašnjeg putovanja”. Opijati su otvarali novu filozofsku dimenziju spoznavanja sveta oko sebe, i kako su oni sami isticali, mi svet percipiramo na određen način jer primamo samo određene informacije, ali LSD otvara vrata svemu onom što inače ne dopire do naše svesti i na taj način nesaznatljivo postaje saznatljivo.
Moda
Hipi stil oblačenja se polako vraća u modu, mada neki detalji nikada nisu prestali da budu popularni. Čuveni znak “mira” (eng. peace), nakit od drveta i gline, šarene trake koje se nose u kosi, cvetni dezeni i široke stvari koje “spadaju” – sve to pronalazi svoj način da se vrati na modnu scenu. Ipak, nešto po čemu su hipici svakako bili i ostali poznati jeste dugačka kosa i brada kod muškaraca, simbol njihove slobode i želje za promenom. I mada su zagovarali seksualnu revoluciju, hipici su zapravo vrlo malo vodili računa o svom izgledu; opisivali su ih kao “prljave, nemarne prema svom telu i spoljašnjem izgledu”. Ipak, za njih je ovo bio samo još jedan od simbola slobode – ne moraš se ponašati onako kako društvo želi da bi bio prihvaćen!
Šta nam je hipi pokret doneo?
Deca cveća, oni koji su živeli za slobodu u svojim komunama, za mir i ljubav, ugušili su se u sopstvenoj slobodi. Hipi pokret ugasio se jednako burno kako je i započeo, pa ipak, ostavio je nešto iza sebe. Veru, nadu i viziju da bolje sutra postoji i da će jednom doći. Stvorili su supkulturu koja im je omogućila da spoznaju transcendentalno, i možda svet onakav kakav jeste ili su ga barem oni videli drugačijim, detinjim očima. Pa ipak, stvarnost je uzvratila udarac. Suočeni sa, pre svega, materijalnim ograničenjima, oni su se vratili tekovini civilizacije koju su pre samo par godina radosni napustili! Nazivajući sebe buntovnicima sa razlogom (po uzoru na Džejmsa Dina), započeli su borbu koja i danas traje u celom svetu – borbu za slobodu! To je njihova najveća zaostavština, pored pokreta feminizma, borbe za prava homoseksualaca, legalizacije abortusa, ali i kvalitetne rok muzike. Na vrhuncu hipi pokreta upravo je i nastala popularna fraza: Seks, droga i rokenrol!
Naš program je kulturna revolucija kroz potpuni napad na postojeću kulturu. Naša muzika, naša odeća, naši domovi, način na koji govorimo i hodamo, način na koji raste naša kosa, način na koji pušimo i vodimo ljubav, jedemo i spavamo – sve to predstavlja jednu poruku: sloboda! Džon Sinkler
Ukoliko do sada to niste učinili, pogledajte film Kosa (Hair), jedan od najpoznatijih svetskih mjuzikala, a koji je posvećen upravo hipi pokretu!
Ako niste do sada, zapratite našu Lifehacker.rs FB stranicu.
O slatkišima u službi produktivnosti možda niste ni razmišljali. A šta ako vam kažemo da… Pročitaj više
Poslednjih godina kompjuterske i internet tehnologije napravile su bum na tržištu rada. Od programerskih veština… Pročitaj više
Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrednost i delatnost ljudskih bića. Sa druge… Pročitaj više
Odgovor na ovo pitanje i nije baš jednostavno dati. Nije baš kao da je osobenost… Pročitaj više
Šta je to "Pet stadijuma tuge"? Model „Kuber-Ross“, poznatiji kao Pet stadijuma ili faza… Pročitaj više
Kod nas reciklaža još uvek nije u potpunosti zaživela. Institucije se donekle trude da bar… Pročitaj više
Ovaj sajt koristi kolačiće
Ostavi komentar