Da li volite da čitate? Šta najviše volite da čitate? Koliko često čitate i koje biste mesto izabrali da u njemu provodite vreme sa svojom omiljenom knjigom? Možda u bibliotekama?
“Čitanje je zdravo, baš kao čaša voćnog soka, ili jutarnji džoging. Zato ono zaslužuje da mu se posveti
dovoljno vremena.”
Ne možemo zamisliti ni jedan grad na svetu bez biblioteke. Skoro svaka kuća na svetu ima svoju malu biblioteku, makar ona brojala svega par knjiga, jednako je vredna kao i ona od milion izdanja. Biblioteke su zaostavština celog čovečanstva. One su čuvari pisane reči koja priča našu istoriju. Svedočanstvo ljudskog nastajanja, milenijumskog razvitka i proročanstvo njegovog kraja.
U bibliotekama širom sveta nalaze se prve pisane reči mnogih velikana. Među njima ćemo pronaći mnoga saznanja, istine, izmišljene priče i sve ono u šta želimo da verujemo. Knjige nas vode u prošla vremena, pričaju nam o budućnosti i ubeđjuju nas u sadašnjost.
A biblioteke su riznice koja nas poput vremenske mašine šalje baš tamo gde želimo da budemo. Otvorite vašu omiljenu knjigu i već ste među dinama bliskog istoga, u gustim kišnim šumama, na tropskim plažama ili na ledenim vrhovima.
Svim ljubiteljima pisane reči u zagrljaju kožnog debelog poveza, mirisa drveta, voska i mastila.. Śaljem pozivnicu za put kroz milionske publikacije, kroz carstvo knjiga, kroz najlepše biblioteke sveta.
Nacionalna biblioteka u Mafri, nalazi se oko 30 km od Losabona. Ovo nesvakidašnje barokno zdanje, građeno je u periodu od 1717 do 1755 godine. U njoj se čuva oko 36.000 knjiga, neke od njih datiraju iz davnog 14. veka. Jedna od zanimljivosti jeste da tokom noći ovu biblioteku čuvaju slepi miševi. Tokom dana kolonija slepih miševa spava iza polica ili u vrtu palate. Noću kada se biblioteka zatvori oni love štetočine koje su pretnja ovim dragocenim primercima.
Biblioteka Mafra Palace
Saint Gall Abbey
Najlepša biblioteka u Češkoj a možda i u svetu jeste ova osnovana u 17. veku. U njoj se nalazi kolekcija od skoro 200.000 knjiga. Sastoji se od dve dvorane. Barokne teološke dvorane i klasicističke filozofske dvorane. Mnoga dela štampana su između 1501. i 1800. godine. Manuskripti kojih je oko 3000, čuvaju se u posebno zaštićenim prostorijama.
Biblioteka Triniti koledža osnovana je 1952. godine za vreme vladavine kraljice Elizabete I. Ova građevina ne prestaje da fascinira sve zaljubljenike knjiga svojom raskoši, lepotom i veličinom. Najpoznatija prostorija je takozvana dugačka soba (65 metara) u kojoj se nalazi oko 200.000 knjiga i desetine statua poznatih filozofa, pisaca i ljudi koji su podržali izgradnju koledža.
Arhitekture koje krase ova zdanja, njihovu unutrašnjost i svaki kutak njihovih zidina, tavanica i mermernih pločnika.. Dokaz su veličine i bitnosti blaga koje čuvaju. Ove biblioteke pravi su srednjovekovni zamkovi, carske palate i kraljevski upriličene dvorane. One su ukras jednog davnog vremena ali i podsetnik da smo svi mi deo jedne nadahnute i neponovljive ere. Ere intelektulnog, duhovnog, civilizacijskog razvitka i postojanja.
I zato! Čitajte, kako biste sve to shvatili, doživeli i osetili.
Do naredne avanture. Pozdravljam vas.
O slatkišima u službi produktivnosti možda niste ni razmišljali. A šta ako vam kažemo da… Pročitaj više
Poslednjih godina kompjuterske i internet tehnologije napravile su bum na tržištu rada. Od programerskih veština… Pročitaj više
Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrednost i delatnost ljudskih bića. Sa druge… Pročitaj više
Odgovor na ovo pitanje i nije baš jednostavno dati. Nije baš kao da je osobenost… Pročitaj više
Šta je to "Pet stadijuma tuge"? Model „Kuber-Ross“, poznatiji kao Pet stadijuma ili faza… Pročitaj više
Kod nas reciklaža još uvek nije u potpunosti zaživela. Institucije se donekle trude da bar… Pročitaj više
Ovaj sajt koristi kolačiće
Ostavi komentar